Nā Kiʻioniʻoni a Eddie me Myrna Kamae
Ua hoʻopili pākanā mākou me ka University of Hawaiʻi West Oʻahu ʻUluʻulu: The Henry Kuʻualoha Giugni Moving Image Archive of Hawaiʻi no ka hoʻokikohoʻe a e palapala i hiki ke loaʻa wale ma ka pūnaewele no ka hoʻonaʻauao a me ka noiʻi. Hiki nō ke loaʻa nā wikiō pōkole o nā kiʻiʻoniʻoni a me nā līpine paʻi maka i hoʻokikohoʻe ʻia. Inā makemake ʻoe e kūʻai aku i kekahi DVD o kēia mau kiʻiʻoniʻoni, e kaomi ma ʻaneʻi no ke kipa i ka hale kūʻai pūnaewele. I kēia manawa, manuahi nā DVD a pau.

Liʻa: The Legacy of a Hawaiian Man
Hoʻolauleʻa kēia kiʻiʻoniʻoni piliolana i nā mele a me ka mauli o ko Hawaiʻi Mokupuni haku mele aloha nui ʻia ʻo Sam Liʻa Kalāinaina (1881-1975). Pili pū nei wikiō no Waipiʻo a me ko Liʻa nohona iā Waipiʻo. Hoʻomau ʻo Liʻa i ka hana kuʻuna ʻo ka hoʻohanohano ʻana i ka nani o ko haʻi wahi me ka hoʻomanaʻo ʻana i nā hana a ka poʻe. ʻO Eddie Kamae, he mea nui nō ʻo ia ma ka hoʻōla ʻana mai i ke mele Hawaiʻi, kekahi nā hoʻokani i hoʻoulu ʻia na Sam Liʻa. Ma kēia kiʻiʻoniʻoni, hōʻike ʻia kona aloha me ka mahalo no Liʻa ma ke ʻano he mele hōʻike i ka pilina o ke mele, kahi, a me ka poʻe.
Inā makemake ʻoe e nānā i ke kiʻiʻoniʻoni holoʻokoʻa a i ʻole i līpine paʻi maka holoʻokoʻa, e kāhea aku iā ʻUluʻulu (e kaomi mai ma ʻaneʻi) a e hāpai mai i kou makemake e nānā; e ʻāpono mai ana lākou iā ʻoe he noiʻi a e hāʻawi pū i kekahi loulou kūikawā no ka līpine āu i noi mai ai.

Listen to the Forest
He wikiō piliolana hoʻohanohano ʻia ʻo Listen to the Forest e pili ana i ka mālama i ka maʻukele. Pili i ka pae ʻāina, nā waiwai kuʻuna a me nā hana noʻeau i ola ai ke aloha i ka ʻāina a me ke kuleana ʻo ka mālama ʻāina. No ka poʻe o nā makahiki a pau kēia kiʻiʻoniʻoni a hōʻike ikaika ʻia ka pilina o ko Hawaiʻi mōʻaukala me ka nohona moʻomeheu. Me nā nīnauele, nā oli, nā mele, a me nā hula, hōʻike ʻia akula kahi ʻike kālaikaiaola kahiko e hoʻoulu mai ana iā kākou e hoʻoikaika i ka mālama i ka ʻāina, ʻo ko kākou home.
Inā makemake ʻoe e nānā i ke kiʻiʻoniʻoni holoʻokoʻa a i ʻole i līpine paʻi maka holoʻokoʻa, e kāhea aku iā ʻUluʻulu (e kaomi mai ma ʻaneʻi) a e hāpai mai i kou makemake e nānā; e ʻāpono mai ana lākou iā ʻoe he noiʻi a e hāʻawi pū i kekahi loulou kūikawā no ka līpine āu i noi mai ai.

Kī Hōʻalu: Slack Key The Hawaiian Way
He hōʻike kēia kiʻiʻoniʻoni hoʻohanohano ʻia i ka nani o ke kī hōʻalu, he ʻano Hawaiʻi no ka hoʻokani. Hōʻike nā hoʻokani a me nā haku mele no kēia ʻano laha ʻole ma ka hoʻokani ʻana he koʻikoʻi no ka mauli Hawaiʻi a me ka noʻeau ʻohana. ʻO ka nīnauele me nā kiʻi kahiko i hui pū ʻia me nā mele a nā hoʻokani pila mai Fred Punahou me Gabby Pahinui iā Raymond Kāne lāua me Ledward Kaʻapana, ʻo ia ka mea e moʻolelo aku ana i ka hoʻokani kī hōʻalu mai nā makahiki mai 1830 a i kēia. Hōʻike ʻia aku nō i ka hoʻomau ʻia aku o ke mele i nā welo mele, nā kiʻina hana, a me ka hoʻokī kikoʻī i nā kaula mai kahi hanauna a i kekahi.
Inā makemake ʻoe e nānā i ke kiʻiʻoniʻoni holoʻokoʻa a i ʻole i līpine paʻi maka holoʻokoʻa, e kāhea aku iā ʻUluʻulu (e kaomi mai ma ʻaneʻi) a e hāpai mai i kou makemake e nānā; e ʻāpono mai ana lākou iā ʻoe he noiʻi a e hāʻawi pū i kekahi loulou kūikawā no ka līpine āu i noi mai ai.

Words Earth & Aloha: The Source of Hawaiian Music
Ua ʻoi aku ke mele Hawaiʻi mai kahi mea hoʻohauʻoli: he mea nui hoʻi ia no ka hoʻomau ʻana aku i ka moʻomeheu ma o nā kenekulia. Nānā ʻia kēia kiʻiʻoniʻoni piliolana i nā kumu o kekahi moʻomeheu pohihihi, mai nā oli mua a me ka mana Kalikiano o ke kenekulia ʻumikūmāiwa a i nā haku mele mai nā 1870 a i nā 1920. Nānā pū ʻia nō hoʻi kēia kiʻiʻoniʻoni hoʻohanohano ʻia i ke akamai o ka ʻōlelo Hawaiʻi a me nā wahi me nā hiʻohiʻona o ke ao kūlohelohe i hoʻoulu ʻia ai nā mele i aloha mau ʻia a hoʻolohe ʻia mai i kēia lā. Hōʻike ʻia nā aʻoaʻo moʻomeheu nui o Hawaiʻi a me nā hoʻokani nui kekahi.
Inā makemake ʻoe e nānā i ke kiʻiʻoniʻoni holoʻokoʻa a i ʻole i līpine paʻi maka holoʻokoʻa, e kāhea aku iā ʻUluʻulu (e kaomi mai ma ʻaneʻi) a e hāpai mai i kou makemake e nānā; e ʻāpono mai ana lākou iā ʻoe he noiʻi a e hāʻawi pū i kekahi loulou kūikawā no ka līpine āu i noi mai ai.

Luther Kahekili Makekau: A One Kine Hawaiian Man
Hoʻokaʻa aku kēia kiʻiʻoniʻoni i hoʻohanohano ʻia i ka mauli makanahele o kahi kanaka hoʻopaʻapaʻa. Kamaʻāina ma o nā mokupuni, he hapa pale kānāwai a he hapa akeakamai ʻo Luther Makekau, he hīmeni a he oli, he hakakā a he aloha, he kāʻili pipi, he kipi, a he haku poema. Hānau ʻia ma Maui ma ka makahiki 1890, noho ʻo ia no kahi o hoʻokahi haneli makahiki, hoʻoulu ʻia ma hoʻokahi kekekulia o ka huli moʻomeheu paʻakikī. E kaomi mai maʻaneʻi e aʻo mai e pili ana i kēia kiʻiʻoniʻoni.
Inā makemake ʻoe e nānā i ke kiʻiʻoniʻoni holoʻokoʻa a i ʻole i līpine paʻi maka holoʻokoʻa, e kāhea aku iā ʻUluʻulu (e kaomi mai ma ʻaneʻi) a e hāpai mai i kou makemake e nānā; e ʻāpono mai ana lākou iā ʻoe he noiʻi a e hāʻawi pū i kekahi loulou kūikawā no ka līpine āu i noi mai ai.

Hawaiian Voices: Bridging Past to Present
Hāpai ʻia nō ma kēia kiʻiʻoniʻoni hoʻohanohano ʻia ke kūlana kūpuna ma ka mālama ʻana i ka moʻomeheu Hawaiʻi. Kia ʻia nā hoʻoilina o ʻekolu mānaleo hōʻihi ʻia i hoʻopili i nā loli o ka wā kahiko a i ka hope kenekulia he iwakālua: ʻO Ruth Kaholoaʻa, 93, no Hawaiʻi mokupuni; ʻo Lilia Wahinemaikaʻi Hale, 85, no Oʻahu me Molokaʻi; a me ka Reverend David “Kawika” Kaʻalakea, 78, no Maui. He mau waihona ʻike ola lākou pākahi i lawe ʻia mai ka ʻike kuʻuna o ka wā i hala ma ko lākou mau manaʻo me ke kuanaʻike. Kālele kēia kiʻiʻoniʻoni ma ka mana o ka ʻōlelo Hawaiʻi he kī no ka hoʻomau ʻia aku o ka moʻomeheu pili. E kaomi mai maʻaneʻi e aʻo mai e pili ana i kēia kiʻiʻoniʻoni.
Inā makemake ʻoe e nānā i ke kiʻiʻoniʻoni holoʻokoʻa a i ʻole i līpine paʻi maka holoʻokoʻa, e kāhea aku iā ʻUluʻulu (e kaomi mai ma ʻaneʻi) a e hāpai mai i kou makemake e nānā; e ʻāpono mai ana lākou iā ʻoe he noiʻi a e hāʻawi pū i kekahi loulou kūikawā no ka līpine āu i noi mai ai.

The History of the Sons of Hawaiʻi
Hōʻike ʻia kēia kiʻiʻoniʻoni piliolana i hoʻohanohano ʻia i moʻolelo o ka hui hoʻokani hoʻomāhie ʻo Ka Sons of Hawaiʻi, ka hui i hoʻōlapa aku i ka hoʻōla hou o ka moʻomeheu Hawaiʻi. Hōʻike ʻia he kanahā makahiki o ko Hawaiʻi welo mele me ka hāpai pū i ia hui mai nā 1960 a i nā 2000. Hōʻike lihi ʻia akula kā lākou ma mele, ka hoʻomākeʻaka, a me ke kūpaʻa i kahi kani e mau ana ke ola o ka mauli Hawaiʻi.
Inā makemake ʻoe e nānā i ke kiʻiʻoniʻoni holoʻokoʻa a i ʻole i līpine paʻi maka holoʻokoʻa, e kāhea aku iā ʻUluʻulu (e kaomi mai ma ʻaneʻi) a e hāpai mai i kou makemake e nānā; e ʻāpono mai ana lākou iā ʻoe he noiʻi a e hāʻawi pū i kekahi loulou kūikawā no ka līpine āu i noi mai ai.

Keepers of the Flame: The Cultural Legacy of Three Hawaiian Women
Kaʻana ʻia aku kēia kiʻiʻoniʻoni piliolana i hoʻohanohano ʻia i ka moʻolelo o ʻekolu wāhine Hawaiʻi kaulana: ʻo ka haku moʻolelo a mōʻaukala Hawaiʻi ʻo Mary Kawena Pukui, ʻo kahi loea hula a oli ʻo ʻIolani Luahine, a ʻo kahi kumu hula a kumu hoʻonaʻauao ʻo Edith Kanakaʻole. Hōʻike ʻia ko lākou moʻolelo i ka ikaika o ko lākou kuleana no ko ka moʻomeheu Hawaiʻi kahukahu ʻana i ke ahi o ka welo. Hoʻoulu lākou i ka hoʻōla hou i ka moʻomeheu Hawaiʻi, he hopena e mau nei. Wehewehe ʻia nā ola o kēia mau wāhine ʻekolu ma o nā nīnauele aloha me ka poʻe i kamaʻāina a hoʻolu ʻia na lākou.
Inā makemake ʻoe e nānā i ke kiʻiʻoniʻoni holoʻokoʻa a i ʻole i līpine paʻi maka holoʻokoʻa, e kāhea aku iā ʻUluʻulu (e kaomi mai ma ʻaneʻi) a e hāpai mai i kou makemake e nānā; e ʻāpono mai ana lākou iā ʻoe he noiʻi a e hāʻawi pū i kekahi loulou kūikawā no ka līpine āu i noi mai ai.

Lahaina: Waves of Change
He wahi pana kuʻuna ʻo Lahaina, Maui. He wahi noho ma mua no nā aliʻi, ʻo ke kapikala mua o ke aupuni Hawaiʻi a he awa kū moku ʻō koholā, ulu aʻela ka mahikō, ka mahi halakahiki a me ka nui malihini. Ma ka makahiki 1999, kipa akula ʻo Eddie Kamae iā Lahaina no ka lohe no ke pani o Pioneer Mill, ʻo ka hale wili kō nui o ko Lahaina ʻoihana mahi kō. ʻIke ihola ʻo ia he hōʻailona nō kēlā no ka hopena o ko Lahaina wā mahi kō—he wā nōhie i haliʻa ai ʻo ia mai kona wā ʻōpio ma nā kauwela me kona kupuna wahine—a me ka pono ke palapala ʻia. Aia ka mauli o ko Lahaina mau lāhui ʻimi ʻana i ke kūkulu no ka wā e hiki mai ana me ka hoʻohanohano pū i ka wā i hala akula.
Inā makemake ʻoe e nānā i ke kiʻiʻoniʻoni holoʻokoʻa a i ʻole i līpine paʻi maka holoʻokoʻa, e kāhea aku iā ʻUluʻulu (e kaomi mai ma ʻaneʻi) a e hāpai mai i kou makemake e nānā; e ʻāpono mai ana lākou iā ʻoe he noiʻi a e hāʻawi pū i kekahi loulou kūikawā no ka līpine āu i noi mai ai.

Those Who Came Before: The Musical Journey of Eddie Kamae
Hoʻohanohano kēia kiʻiʻoniʻoni piliolana i ʻekolu kumu i alakaʻi mai iā Eddie Kamae: ʻo ka hoʻopaʻa mōʻaukala ʻoi kela me ka haku moʻolelo pū ʻo Mary Kawena Pukui, ʻo ka “Haku Mele o Waipiʻo” ʻo Sam Liʻa Kalāinaina, a me ka haku no “Aloha Chant” ʻo Pilahi Paki. Hoʻokuleana lākou pākahi iā Eddie me nā mea kikoʻī o ka moʻomeheu Hawaiʻi me ka hoʻoulu pū iā ia e hoʻomaopopo, hoʻokani, a e hoʻoili aku i ka hoʻoilina a i nā keiki o Hawaiʻi. Ma o nā moʻolelo o ko Eddie hikaloi mele i lilo i huakaʻi ʻimi he kanalima mau makahiki no ka moʻomeheu Hawaiʻi me nā moʻolelo mele kuʻuna.
Inā makemake ʻoe e nānā i ke kiʻiʻoniʻoni holoʻokoʻa a i ʻole i līpine paʻi maka holoʻokoʻa, e kāhea aku iā ʻUluʻulu (e kaomi mai ma ʻaneʻi) a e hāpai mai i kou makemake e nānā; e ʻāpono mai ana lākou iā ʻoe he noiʻi a e hāʻawi pū i kekahi loulou kūikawā no ka līpine āu i noi mai ai.